Punktovi

Stan Braslava Rabara

Moram priznati da smo mi skojevci u ono vrijeme bili zadojeni priličnom dozom revolucionarnog optimizma. Nakon ulaska SSSR-a u rat, očekivali smo opću svjetsku revoluciju, ili je barem priželjkivali. Željeli smo da odmah stupimo u otvorenu borbu protiv neprijatelja, ali umjesto toga očekivao nas je dugotrajan i težak ilegalni rad u okupiranom Zagrebu.

Braslav Rabar, "Aktiv SKOJ-a na EKVŠ-u", u: Zbornik sjećanja: Zagreb 1941 – 1945, sv. 2, ur. Lutvo Ahmetović i dr. (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – IHRPH – ŠK, 1983), 263.


Zajedno s članovima Partije, kandidatima, skojevcima i simpatizerima NOP-a, udarne grupe su vršile mnoge akcije i sabotaže. Prvih dana okupacije vršene su manje sabotaže i diverzije. Onesposobljavali su se električni motori, strugovi, vagoni, lokomotive, dizalice... Oštećivali su se vodovodi, plinski, električni, signalni i zračni uređaji. Uništavali su se različiti izrađeni predmeti...

Šukrija Bijedić, "Neustrašivi željezničari", u: Zbornik sjećanja: Zagreb 1941 – 1945, sv. 2, ur. Lutvo Ahmetović i dr. (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – IHRPH – ŠK, 1983), 131.


Izuzetnu je važnost u prvo vrijeme imalo skupljanje Narodne pomoći, koja se nije sastojala samo u davanju novčanih priloga. Osim opskrbe prvih partizanskih jedinica, u okupiranom je Zagrebu valjalo rješavati još niz akutnih problema. Još je uvijek bilo dosta drugova ilegalaca koji su bili na popisu ustaške policije te ih je ona tražila. Trebalo se pobrinuti za njihov smještaj i pojedince pripremati za odlazak na prvi oslobođeni teritorij. [...]

U toku godine 1941. viša veza bio nam je u prvo vrijeme Zdravko Pečar, koji je bio ilegalac te je ubrzo otišao u partizane. Zatim smo imali vezu preko druga Tvrtka Seljana, također ilegalca (obojica su bila smještena u mojem stanu, sada Ulica socijalističke revolucije 18/IV). Međutim, Seljan je u akciji napada na ustašku sveučilišnu bojnu kod Botaničkog vrta bio uhapšen i ubrzo strijeljan. Kada bismo neočekivano izgubili vezu, ponovo smo je dobivali preko odbora za Narodnu pomoć. U kasnom ljetu i ranoj jeseni vezu smo održavali preko druga Gluhaka, koji je kasnije bio uhapšen i protiv njega i drugova vodio se javni proces u Okružnom sudu na Zrinjevcu u zimi 1941 — 1942. Poslije Gluhaka veza nam je bio jedan drug s nadimkom Dugi (Josip Kulušić). [...]

U početku 1942. godine veoma je bila pojačana akcija za proširivanje redova NOP-a, te je bio podvrgavan kritici rad koji je bio vezan samo na uske partijske i klasne interese. [...]

U to je vrijeme i organizacija SKOJ-a u Zagrebu pretrpjela određene promjene. Pri Mjesnom komitetu formirana su tri skupa, i to za sveučilišnu, srednjoškolsku i radničku omladinu. Prema tome, tada je rukovodstvo SKOJ-a na Zagrebačkom sveučilištu bilo usredotočeno u tzv. Sveučilišnom skupu. Drug Blažić je u to vrijeme bio član tog skupa. [...]

Osobita važnost davala se akcijama udarnih trojki i tačno je utvrđivan način njihova spajanja. Nijedan od članova trojki nije smio čekati na ulici svoje drugove. Dolazak je morao biti nadasve točan, a obično se nije utvrđivalo mjesto, nego čitava ulica. Jedni su dolazili s jedne strane, drugi s druge, te su se negdje u sredini ulice sastajali po znakovima raspoznavanja i lozinkama. Ako netko slučajno nije došao, nije se čekalo. No, to se događalo samo zbog više sile, hapšenja, neočekivane bolesti i sl. 

Sveučilišni odbor Narodne pomoći [1942.] više nije postojao. Za Narodnu pomoć bili su zaduženi pojedini drugovi i u Mjesnom komitetu, i u ostalim skupovima, koji su se brinuli za preuzimanje i dostavu skupljenog materijala i novčanih priloga. Tako je za Narodnu pomoć u Mjesnom komitetu SKOJ-a bio zadužen student Satler, koji je kasnije postao zla kob čitave organizacije SKOJ-a u gradu Zagrebu. Njega je potkraj rujna 1942. dok je preuzimao neki materijal, mislim da je to bio sanitetski u većem omotu, iznenadila ustaška policija. Na saslušavanju se u početku dobro držao, ali je kasnije, pod poznatim metodama ustaških mučenja, počeo priznavati i nije se mogao više zaustaviti te je potpuno prešao na njihovu stranu i raspričao se previše. Bio je to velik uspjeh ustaške policije, koja je zahvaljujući Satleru napravila duboki prodor u organizaciju SKOJ-a u gradu Zagrebu. Razbijen je bio Mjesni komitet i sva tri skupa — sveučilišni, srednjoškolski, pa i onaj radničke omladine.

Braslav Rabar, "Aktiv SKOJ-a na EKVŠ-u", u: Zbornik sjećanja: Zagreb 1941 – 1945, sv. 2, ur. Lutvo Ahmetović i dr. (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – IHRPH – ŠK, 1983), 264-268.

Podijeli

Punktovi otpora
PRETRAGA