Narodna pravda

Kartografski sloj Narodna pravda prikazuje tjedne neposredno nakon oslobođenja grada 8. svibnja 1945. kada se događa vrhunac procesa razračunavanja s poraženim neprijateljima. Karakter i razmjer odmazde koja se tada događa u oslobođenom Zagrebu i dalje su predmet užarenih polemika. Razlog je ne samo to što interpretacija tih događaja stoji u uskoj vezi sa simpatijama koje netko ima prema jednoj ili drugoj od zaraćenih strana, već i u nedostatku pouzdanih izvora koji svjedoče o postratnoj odmazdi. Često, jedine informacije kojima raspolažemo dolaze od samih protagonista ovih događaja, pa odatle i sklonost ka pretjerivanjima ili umanjivanjima razmjera odmazde. Ni ekshumacije koje su se proteklih godina vršile u Zagrebu i okolici pod paskom Ministarstva branitelja nisu puno doprinijele raspetljavanju čitave priče. Uzrok je u tome što se Ministarstvo ne bavi utvrđivanjem okolnosti likvidacija niti identificiranjem stradalih, već sva pronađena tijela svrstava u maglovito definiranu kategoriju “žrtava poslijeratnog razdoblja”. Neovisno o tome, ono u što možemo biti sigurni je to da je nakon rata u Zagrebu uspostavljeno više sabirnih logora za pripadnike poraženih vojski. Različita svjedočanstva i pojedine ekshumacije sugeriraju i to da je dio zarobljenika u danima i tjednima nakon oslobođenja odveden na likvidacije.

Vidi više: Krešimir Zovak, "Narodna pravda", u: Kartografija otpora: Zagreb 1941. – 1945., ur. Josip Jagić i Marko Kostanić (Beograd: RLS SEE, 2022), 138–194.

Podijeli

Ilegala 1931. – 1941.

Prva godina okupacije, travanj 1941. – proljeće 1942.

Konsolidacija otpora, proljeće 1942. – prosinac 1943.

Otpor do oslobođenja, prosinac 1943. – svibanj 1945.

Narodna pravda

Žene i partija

Ženske antifašističke organizacije 1934. – 1945.

Partijske tehnike

Punktovi otpora