Slojevi

Ilegala 1931. – 1941.

Ilegalan rad članova KPJ u Zagrebu po završetku prve, brutalne, faze Šestojanuarske diktature nakon 1931. godine bio je presudno razdoblje za stasanje nove mlade generacije komunista i antifašista koji su sudjelovali u organiziranju i dizanju ustanka te prvim diverzijama. Samo neki od njih bili su Josip Broz, Rade Končar, Ivo Lola Ribar, Marko Orešković, Joža Vlahović i ostali. Djelovanje KPJ u ilegali značajno je odredilo modus operandi njezinih kadrova i nakon 1941., u još težim uvjetima okupacije. Njezini članovi su djelovanjem u raznim gradskim organizacijama i društvima širili ideju o klasnoj svijesti i borbi za radnička prava. Neka od njih bila su kulturno-umjetnička društva (Željezničar, Ciglenica), studentska društva (Svjetlost, Vardar...), sportsko-rekreativne organizacije (Metalac, Željezničar...), brojne tvornice, sindikati, obrtničke radnje, itd. Mreža ilegalnih tiskara i raspačavanje literature također su bili način za širenje ideja i stavova KPJ. One su se nalazila uglavnom u rubnim područjima grada. Literatura se uglavnom raspačavala po radničkim kolektivima i na raznim demonstracijama, prosvjedima i štrajkovima u kojima su članovi KPJ u međuratnom razdoblju aktivno sudjelovali. Sva ta aktivnost nije prolazila bez rizika, tako da su pritom, posebno do atenatata na kralja Aleksandra Karađorđevića 1934., pogibije komunista bile česte. U ovom se sloju naglasak stavlja na najznačajnije primjere aktivnosti članstva KPJ koji su ponajviše bili koncentrirani u radničkim četvrtima Trnje i Trešnjevka. Sloj se sastoji od dvije lokacije pogibije komunista (primjer iz Šestojanuarske diktature i primjer u fazi agresivnijih sukoba komunista s frankovcima, budućim ustašama), tri lokacije ilegalnih tiskara i agitpropovskih aktivnosti (Murterska, Gotalovečka i Brozova), pet lokacija aktivnosti KPJ po društvima i organizacijama (Željezničar, Svjetlost, Ciglenica, željezničarska radionica, naselje Istrana), pet lokacija značajinijih akcija KPJ u kontekstu vlastitog rada i agitacije (konferencija SKOJ-a, konferencija KPJ, konferencija KPH, prihvati španjolskih dobrovoljaca, štrajk u tvornici papira).

Vidi više: Goran Korov, "Rad KPJ u Zagrebu od 1931. do 1941. godine", u: Kartografija otpora: Zagreb 1941. – 1945., ur. Josip Jagić i Marko Kostanić (Beograd: RLS SEE, 2022), 344–381.

Podijeli

Pogledaj sloj na mapi
  • info@kartografija-otpora.org