Punktovi

RSD Metalac

Aktivnost RSD Metalac usko povezana s djelovanjem KPJ

1. I. 1931. - 6. IV. 1941.

Radničko sportsko društvo Metalac, osnovano 1929. godine, bilo je usko povezano s djelovanjem Komunističke partije Jugoslavije, iz čijih je redova potekao velik broj boraca u Narodnooslobodilačkom pokretu 1941.-1945. i devet narodnih heroja Jugoslavije.

Tijekom 1929. godine, kulturno-prosvjetna društva, revolucionarni sindikati i sportske organizacije bili su pod udarom monarhijske vlasti Jugoslavije. Unatoč takvoj atomsferi, skupina radnika na čijem se čelu su se nalazili Ivan Korošec, Branimir Resimić i Ivan Slugić, a kojima su se ubrzo pridružili Vlado Mutak, braća Hadelan, Ivan Lešnik i Mijo Polančec, pripremala je formiranje novog radničkog sportskog društva. Okupljajući oko sebe metalske radnike i radnice, prikupljali su najnužnije rekvizite; od grafičkog sportskog društva Grafičar dobili su igralište za prve treninge te naposljetku formiraju Metalac. Sve se to odvilo u proljeće 1929., a 15. lipnja iste godine održana je Osnivačka skupština, kojoj je prisustvovalo 18 članova. Godinu dana kasnije klub je brojao 70 aktivnih članova i članica.

Koliko je taj pothvat bio izvanredan govori i svjedočanstvo grupe radnika objavljeno 1950. godine, u kojem se prisjećaju kako je “sasvim nevjerojatno da se u ono vrijeme, gotovo neposredno nakon proglašenja diktature 6. siječnja, legalno osniva jedno ovakovo radničko sportsko društvo”. Radnički sportski pokret u zemlji bio je usko vezan s Komunističkom partijom i Savezom komunističke omladine Jugoslavije. Na to se osvrnuo i Josip Broz Tito, član i doživotni počasni predsjednik Metalca. Tito 1979. godine piše: “Pridružujući se evociranju uspomena na vrijeme kada je osnovano Radničko sportsko društvo Metalac, želim da istaknem da je djelovanje radničkih sportskih i kulturno-umjetničkih društava u predratnom periodu, odnosno djelovanje članova KPJ i SKOJ-a među njima, bilo od izvanrednog značaja za povezivanje Partije sa širokim masama. A upravo to povezivanje s masama odigralo je odlučujuću ulogu u teškim godinama narodnooslobodilačkog rata i revolucije.”

Tijekom Drugog svjetskog rata, u Narodnooslobodilačkom pokretu sudjelovalo je preko dvjesto članova i članica Metalca, a devetero ih je proglašeno za narodne heroje Jugoslavije: Petar Biškup-Veno, Marijan Čavić, Dragica Končar, Rade Končar, Ivica Lovinčić, Marko Orešković, Joža Vlahović, Milutin Baltić i Ivan Šibl.

 

Korišteni izvori:

Ilić, Milan. RSD Metalac: zlatne godine 1929-1979. Zagreb, 1979.

Podijeli

Slojevi

Kartografija otpora
PRETRAGA
teror
stradanja
zatvori
ustaški organi
organi Trećeg Reicha
otpor
logistika NOP-a
diverzije
agitprop
KPJ
atentati
demonstracije
ženske antifašističke organizacije
prebacivanja
objekti
javni objekti i ustanove
tvornice
mitnica
pravda
borbe
likvidacije
logori

Kartografija otpora