Punktovi

Sabirni logor na kanalu

Na području današnjeg zagrebačkog Autobusnog kolodvora po okončanju ratnih djelovanja uspostavljen je sabirni logor za vojnike Oružanih snaga NDH.

Velik broj ratnih zarobljenika smješten je na području Zagreba nakon što su sredinom svibnja 1945. završene borbe. Pripadnici Oružanih snaga NDH smješteni su na Kanalu, lokaciji na kojoj će kasnije biti izgrađen zagrebački autobusni kolodvor.

Već 9. svibnja OZNA II. zagrebačke oblasti izvještava zagrebačke civilne vlasti da će osnivati po 'jedan sabirni logor u okružnom NOO-u...u kojima će se naći dosta raznih reakcionera, špekulanata, a čak i zločina[ca].' Dakle, znalo se da će zločinci u tim logorima biti u manjini, ali da će ih biti; Ivan Stevo Krajačić u izvještaju tri dana kasnije tvrdi da je među '7000 zatvorenika i zarobljenika na Kanalu pronađeno 400 raznih koljača'.

Svi ti zarobljenici, kao i mnogi koji su bili sumnjivi, a pohapšeni po Zagrebu, bili su zatočeni u logorima Maksimir, Prečko i Kanal [...] Po izvještaju Ivana Steve Krajačića, na Kanalu je 12.  svibnja bilo '7000 zatvorenika i zarobljenika', a istoga dana tvrdilo se na sastanku Mjesnog komiteta KPH da je 'na Kanalu oko 10.000 Nijemaca'. Na neku lokaciju u Vrapče trebalo je doći '2000 ustaša'. U Maksimiru, odnosno na aerodromu na Borongaju, bilo je '7000 Nijemaca'. Nadalje, 18. svibnja Prva armija izvještava da se u logorima u Zagrebu nalazi '2500 Nijemaca, 1800 ustaša, 12.000 domobrana'. Međutim, kada OZNA 12. lipnja šalje izvještaj o logorima u Hrvatskoj i Vojvodini te o broju zarobljenika, logori u Zagrebu i oko njega se ne spominju, ali se tvrdi da se '15.000-20.000 ratnih zarobljenika nalazi na raznim radovima kao i čišćenju u Zagrebu, Samoboru u Dugom Selu' (i drugih šest mjesta). Potom se u srpnju u izvještaju Aleksandru Rankoviću tvrdi kako u logorima na području Zagreba ima 3890 Nijemaca [...], ali se ne spominju niti ustaše, ni domobrani ni civili. [...] U kolovozu su amnestirana 873 zarobljenika smještena u dva preostala zagrebačka logora (u Prečkom i Maksimiru), tako da ih je na tim lokacijama ostalo ukupno 78 (77 u Prečkom i jedan u Maksimiru). Time je praktički završena epizoda sa zatočeničkim logorima na području Zagreba.

 

Ivo Goldstein, Zagreb: 1941–1945. (Zagreb: Novi Liber, 2011.), 368 i 374.

Podijeli

Slojevi

Kartografija otpora
PRETRAGA
teror
stradanja
zatvori
ustaški organi
organi Trećeg Reicha
otpor
logistika NOP-a
diverzije
agitprop
KPJ
atentati
demonstracije
ženske antifašističke organizacije
prebacivanja
objekti
javni objekti i ustanove
tvornice
mitnica
pravda
borbe
likvidacije
logori

Kartografija otpora