Punktovi

„Društvo za prosvjetu žene“

"Društvo" je širilo antifašističke vrijednosti među ženama

23. XI. 1935. - 10. IV. 1941.
Preradovićeva 29, prostorije "Prehrane"
HR-HDA-1631-1, „Društvo za prosvjetu žene“ (HDA, DPŽ), Zapisnik osnivačke skupštine društva

U hotelu Esplanada, 23. studenog 1935., održana je osnivačka skupština „Društva za prosvjetu žene“ koje okuplja žene iz svih društvenih slojeva i starosne dobi. Društvo je osnovano s ciljem kulturno-prosvjetnog rada među ženama, a kroz široku formu rada nastojalo je širiti antifašističke vrijednosti među ženama i surađivati s mnogim srodnim organizacijama. Za prve predsjednice društva Olge Milčinović, profesorice glazbe, sastanci se održavaju u Hrvatskom glazbenom zavodu, u Gundulićevoj ulici 6, gdje je tada zaposlena, potom u prostorijama „Prehrane“ u Preradovićevoj ulici 29, a nakon hapšenja članica u siječnju 1941. godine na adresi Ilica 42. Društvo je osnivalo podružnice u Bjelovaru, Varaždinu, Splitu, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Sisku, Koprivnici... Društvo prestaje s legalnim radom po dolasku okupatora u travnju 1941. Međutim, najaktivnije članice djeluju i dalje, ilegalno i u manjim skupinama, te u jesen 1941. osnivaju Inicijativni odbor AFŽ-a Hrvatske. Većina članica društva sudjelovala je u NOB-u, te su mnoge stradale.

U hotelu Esplanada, 23. studenog 1935., održana je osnivačka skupština „Društva za prosvjetu žene“ koje okuplja žene iz svih društvenih slojeva i starosne dobi. Društvo je osnovano s ciljem kulturno-prosvjetnog rada među ženama, a kroz široku formu rada nastojalo je širiti antifašističke vrijednosti među ženama i surađivati s mnogim srodnim organizacijama. Za prve predsjednice društva Olge Milčinović, profesorice glazbe, sastanci se održavaju u Hrvatskom glazbenom zavodu, u Gundulićevoj ulici 6, gdje je tada zaposlena, potom u prostorijama „Prehrane“ u Preradovićevoj ulici 29, a nakon hapšenja članica u siječnju 1941. godine na adresi Ilica 42. Društvo je osnivalo podružnice u Bjelovaru, Varaždinu, Splitu, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Sisku, Koprivnici... Društvo prestaje s legalnim radom po dolasku okupatora u travnju 1941. Međutim, najaktivnije članice djeluju i dalje, ilegalno i u manjim skupinama, te u jesen 1941. osnivaju Inicijativni odbor AFŽ-a Hrvatske. Većina članica društva sudjelovala je u NOB-u, te su mnoge stradale.

ZAPISNIK
osnivačke skupštine „Društva za prosvjetu žene“ u Zagrebu održane u hotelu „Esplanade“ u 8 sati na večer. Nazočno je oko 20 gospodja. Član inicijativnog odbora gdja prof. Olga Milčinović pozdravlja sakupljene i izlaže potrebu osnivanja društva i njegove ciljeve. (...) Kao članovi privremenoga odbora izabrane su: za pretsjednicu gdja prof. Olga Milčinović, za potpredsjednicu gdja dr. Jajac Pava, za tajnicu gdja mr. Nataša Šimunović. (...)
U Zagrebu 23. novembra 1935.
Zapisničarka Popović Jovanka prof.

HR-HDA-1631-1, „Društvo za prosvjetu žene“ (HDA, DPŽ), Zapisnik osnivačke skupštine društva

„Društvo za prosvjetu žene“ okupljalo je napredne intelektualke, radnice i domačice. (...) Njegov glavni zadatak bio je okupljanje žena na liniji borbe protiv rata i fašizma. Ono je organizovalo razne tečajeve po pojedinim problemima koji interesuju žene, zatim naučna predavanja i priređivalo zabave i izlete.

Jovanka Kecman, Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama 1918 – 1941. (Beograd: Narodna knjiga – Institut za savremenu istoriju, 1978), 354.

U kratkom roku organizirane su podružnice i društva u svim gradovima i većim mjestima pa čak i mnogim selima: u Bjelovaru, Varaždinu, Splitu, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Sisku, Koprivnici itd. Taj buran prodor „Društvo za prosvjetu žene“ podržavan je od partijskih organizacija u unutrašnjosti. Masovnost ove organizacije također svjedoči o velikom utjecaju i ugledu koji je imala Partija u to vrijeme u zemlji.

Jelena Starc Jančić u Ženski svijet – reprint (Zagreb: Konferencija za aktivnost i ulogu žene u društvenom razvoju, RK SSRNH – Izdavački savjet časopisa Žena, 1979.), 22.

S raspuštanjem „Omladinske sekcije Ženskog pokreta“ 1937. društvu pristupaju mnoge bivše članice ove sekcije koje uvode nove oblike rada.

Kada je u jesen 1937. godine raspuštena „Omladinska sekcija Ženskog pokreta“ u Zagrebu, veći broj omladinki prešao je u „Društvo za prosvjetu žene“ i tamo nastavio svoju aktivnost. Ukidanjem „Omladinske sekcije“ ovo društvo bilo je jedina ženska organizacija u Zagrebu kroz koju su komunisti legalno delovali. U društvu se našao veći broj članova Partije i SKOJ-a koji su u njemu razvijali razne oblike rada i time šire okupljali žene.

Jovanka Kecman, Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama 1918 – 1941. (Beograd: Narodna knjiga – Institut za savremenu istoriju, 1978), 354-355.

Do novog priljeva članstva dolazi na skupštini sredinom ožujka 1939. kada predsjednica društva postaje Slava Ogrizović, članica ženske sekcije SBOTIČ-a, Udruženja univerzitetski obrazovanih žena, Društva hrvatskih književnica, a od 1940. članica KPH.

Posle ove skupštine „Društva za prosvjetu žene“ u Zagrebu počelo je mnogo intenzivnije da se radi. (...) Društvo je uspelo da se u radu na zajedničkim akcijama poveže sa „Seljačkom slogom“, Udruženjem jugoslovenskih studenata u Parizu, Udruženjem univerzitetski obrazovanih žena, Društvom hrvatskih književnica, Ženskom sekcijom „Seljačkog kola“, ženskim sekcijama URSS-a i redakcijom lista „Ženski svijet“. Tada se u društvu nalazilo oko 150 žena razne starosti (od 18 do 60 godina), i to privatnih i državnih činovnica, studentkinja, domaćica, intelektualki i manji broj kućnih pomoćnica i radnica.

Jovanka Kecman, Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama 1918 – 1941. (Beograd: Narodna knjiga – Institut za savremenu istoriju, 1978), 355.

Gotovo do samog početka rata „Društvo za prosvjetu žene“ je vrlo aktivno radilo, o čemu govori i činjenica da je posljednja skupština društva održana 23. ožujka 1941., kao i novinski članak o djelatnostima društva objavljen sutradan, 24. ožujka 1941. u dnevnom listu Novosti, a taj je list ugašen 10. travnja s proglašenjem NDH-a, kao i „Društvo za prosvjetu žene“.

Društvo za prosvjetu žene djeluje veoma intezivno. Ono razvija kulturni rad medju ženama, i to medju onima koje nemaju prilike da budu učlanjene u drugim prosvjetnim organizacijama. (...) Zanimljivo je da su u ovom društvu i intelektualke i one žene koje nisu školovanjem stekle viši stepen naobrazbe. (...) Jutros je održana glavna godišnja skupština Društva za prosvjetu žene na kojoj su svi izvještaji od prisutnih članica primljeni s odobravanjem. Za predsjednicu je birana gdje Slava Ogrizović, za tajnicu gdja Štefa Šantić, a za blagajnicu gdja Alma Komparić.

HR-HDA-1631-9, „Društvo za prosvjetu žene“ (HDA, DPŽ), Novosti, Zagreb, 24. ožujka 1941.

Posljednja, peta godišnja skupština društva održana je 23. ožujka 1941., dakle kratko vrijeme prije nego što će grad biti okupiran. Na skupštini su izabrane u odbor, Vanda Novosel, Hana Pavelić, Magda Vernić, Magda Bošković, Alma Komparić, Olga Milčinović, Milica Varković, Ema Cekurić i Tilda Bogdanov. Predsjednik odbora bila je Slava Ogrizović, potpredsjednik Kata Požun, tajnik Sanda Šantić-Matijašić.(...) Sa ženama koje nisu mogle dolaziti na redovne sastanke društva spomenute aktivistkinje sastajale su se po privatnim stanovima. Poslije okupacije društvo nije prestalo djelovati, ali je rad od tada ilegalan.

Ivan Šibl i Stjepan Blažeković, „Žene revolucionarke“, u Slobodni Zagreb, Tomislav Butorac ur. (Zagreb: Stvarnost, 1963), 49.

Legalni rad „Društva za prosvjetu žene“ prestao je s proglašenjem NDH-a, ali mnoge članice ipak nastavljaju svoj rad u manjim skupinama, te u jesen 1941. osnivaju Inicijativni odbor AFŽ-a Hrvatske.

Dolaskom okupatora Društvo nije prestalo raditi, iako kao legalno više nije moglo postojati. (…) Poslije dolaska okupatora jedan dio inventara je prodan, a novac je predan kao prilog za Narodnu pomoć. Arhiva i još neke stvari društva bile su spremljene kod Olge Milčinović. Rad se odvijao dalje tako što su najaktivnije drugarice formirale manje grupe žena i s njima produžile politički rad. U jesen 1941. te grupice postaju temelj na kojima se osniva AFŽ.

Nepoznata grupa autora, „Aktivnosti i rad žena Zagreba“, u Zbornik sjećanja: Zagreb 1941 – 1945., ur. Lutvo Ahmetović et al., sv. 2 (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske – Školska knjiga, 1983), 355.

 

Korišteni izvori:

Jovanka Kecman, Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama 1918 – 1941. (Beograd: Narodna knjiga – Institut za savremenu istoriju, 1978)

Nepoznata grupa autora, „Aktivnosti i rad žena Zagreba“, u Zbornik sjećanja: Zagreb 1941 – 1945. ur. Lutvo Ahmetović et al., sv. 2. (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske – Školska knjiga, 1983)

Slava Ogrizović, Zagreb se bori (Zagreb: Školska knjiga, 1977)

Marija Sentić i Narcisa Lengel-Krizman, Revolucionarni Zagreb 1918 – 1945. Kronologija (Zagreb: Školska knjiga, 1979)

Ivan Šibl i Stjepan Blažeković,„Žene revolucionarke“, u Slobodni Zagreb, Tomislav Butorac ur. (Zagreb: Stvarnost, 1963)

Ženski svijet – reprint (Zagreb: Konferencija za aktivnost i ulogu žene u društvenom razvoju, RK SSRNH – Izdavački savjet časopisa Žena, 1979)

HR-HDA-1631-1, „Društvo za prosvjetu žene“ (HDA, DPŽ), Zapisnik osnivačke skupštine društva
 

Podijeli

Slojevi

Ženske antifašističke organizacije 1934. - 1945.
PRETRAGA
Traži
teror
stradanja
zatvori
ustaški organi
organi Trećeg Reicha
otpor
logistika NOP-a
diverzije
agitprop
KPJ
atentati
demonstracije
ženske antifašističke organizacije
prebacivanja
objekti
javni objekti i ustanove
tvornice
mitnica
pravda
borbe
likvidacije
logori

Ženske antifašističke organizacije 1934. - 1945.

  • info@kartografija-otpora.org