Državna častna radna služba

Začetak Državne radne službe je u organizaciji koja je nastala 3. svibnja 1941., a nazvana je Vojna prednaobrazba i radna služba mladosti. Njen zapovjednik bio je Zdenko Blaže-ković.  

Državna častna radna služba (DČRS) stvorena je 30. srpnja 1941., a na njeno čelo došao je intendantski pukovnik Ferdo pl. Halla, koji je proglašen državnim vodjom rada. Naziv nove radne službe nešto je promijenjen krajem 1942. i to u Državna radna služba (DRS). Prema Zakonskoj odredbi o DČRS od 30. srpnja 1941. Državna častna radna služba je opća i obvezatna za sve državljane oba spola od navršene 19. do navršene 25. godine života. Služba je trajala godinu dana. Na čelu službe stajao je državni vodja rada koji je neposredno bio podređen Poglavniku i kao takav sudjelovao na sjednicama vlade, na kojima se raspravljalo o predmetima koji su se odnosili na DČRS. Služba se sastojala iz stalnog osoblja, dobrovoljaca i obvezanika. Stalno se osoblje sastojalo iz vođa i voditeljica DCRS-a, kao i od vježbenika i vježbenica za ta mjesta. (U stvarnosti žene nisu sudjelovale u radu DČRS-a.)

2. kolovoza 1941. Halla je najavio da će DČRS do proljeća iduće godine imati 40-50000 ljudi. Stoga je proveo 6 tjedana u Njemačkoj upoznajući sc s ustrojstvom njemačke radne službe |tzv. Reichsarbeitsdienst, ili skraćeno RAD). Tražio je da časnici RAD-a pomognu hrvatskom DČRS-u, a naručio je i drvene standardizirane barake koje je prije više godina bio dizajnirao vođa njemačkog RAD-a Konstantin Hierl. 20 kompleta s po 15 baraka (svaki dostatan za kompletan logor) je naručeno, ali do travnja 1943. isporučeno je i podignuto samo 13 kompleta.

Hallini planovi nisu mogli biti ostvareni, pa brojnost pripadnika DRS-a nikad nije dosegla njegove zamisli. U travnju 1943. DRS je imao samo oko 2000 pripadnika. 1943. na čelo DRS-a došao je Dušan Palčić.

U početku se DRS bavio izgradnjom instalacija i uzletišta za njemačke oružane snage. Obveznici koji su služili u DRS-u bili su predviđeni za stvaranje opkoparskih postrojbi Oružanih snaga. Radni rok je trajao najmanje 6, a najviše 12 mjeseci. Obvezanici su 6 sati dnevno provodili na radilištu, 2 sata na nastavi, 9 sati je bilo predviđeno za spavanje i odmor i 7 sati za jelo, unutarnju službu ili za slobodno vrijeme.

U travnju 1945. DRS je navodno zajedno s 1. ustaškim obrambenim zdrugom sačinjavao 18. ustašku udarnu diviziju.

Izvor: Mikulan, Pogačić: Hrvatske oružane snage 1941. - 1945., 133. str.

Podijeli