RSD Metalac

Aktivnost RSD Metalac usko povezana s djelovanjem KPJ
Radničko sportsko društvo Metalac, osnovano 1929. godine, bilo je usko povezano s djelovanjem Komunističke partije Jugoslavije, iz čijih je redova potekao velik broj boraca u Narodnooslobodilačkom pokretu 1941.-1945. i devet narodnih heroja Jugoslavije.
Tijekom 1929. godine, kulturno-prosvjetna društva, revolucionarni sindikati i sportske organizacije bili su pod udarom monarhijske vlasti Jugoslavije. Unatoč takvoj atomsferi, skupina radnika na čijem se čelu su se nalazili Ivan Korošec, Branimir Resimić i Ivan Slugić, a kojima su se ubrzo pridružili Vlado Mutak, braća Hadelan, Ivan Lešnik i Mijo Polančec, pripremala je formiranje novog radničkog sportskog društva. Okupljajući oko sebe metalske radnike i radnice, prikupljali su najnužnije rekvizite; od grafičkog sportskog društva Grafičar dobili su igralište za prve treninge te naposljetku formiraju Metalac. Sve se to odvilo u proljeće 1929., a 15. lipnja iste godine održana je Osnivačka skupština, kojoj je prisustvovalo 18 članova. Godinu dana kasnije klub je brojao 70 aktivnih članova i članica.
Koliko je taj pothvat bio izvanredan govori i svjedočanstvo grupe radnika objavljeno 1950. godine, u kojem se prisjećaju kako je “sasvim nevjerojatno da se u ono vrijeme, gotovo neposredno nakon proglašenja diktature 6. siječnja, legalno osniva jedno ovakovo radničko sportsko društvo”. Radnički sportski pokret u zemlji bio je usko vezan s Komunističkom partijom i Savezom komunističke omladine Jugoslavije. Na to se osvrnuo i Josip Broz Tito, član i doživotni počasni predsjednik Metalca. Tito 1979. godine piše: “Pridružujući se evociranju uspomena na vrijeme kada je osnovano Radničko sportsko društvo Metalac, želim da istaknem da je djelovanje radničkih sportskih i kulturno-umjetničkih društava u predratnom periodu, odnosno djelovanje članova KPJ i SKOJ-a među njima, bilo od izvanrednog značaja za povezivanje Partije sa širokim masama. A upravo to povezivanje s masama odigralo je odlučujuću ulogu u teškim godinama narodnooslobodilačkog rata i revolucije.”
Tijekom Drugog svjetskog rata, u Narodnooslobodilačkom pokretu sudjelovalo je preko dvjesto članova i članica Metalca, a devetero ih je proglašeno za narodne heroje Jugoslavije: Petar Biškup-Veno, Marijan Čavić, Dragica Končar, Rade Končar, Ivica Lovinčić, Marko Orešković, Joža Vlahović, Milutin Baltić i Ivan Šibl.
Korišteni izvori:
Ilić, Milan. RSD Metalac: zlatne godine 1929-1979. Zagreb, 1979.
Podijeli
Slojevi
Ilegala 1931. – 1941.
-
Ćelija KPJ u Željezničarskoj radionici
Trnjanska cesta 1 -
Istrani na Trešnjevci
Mošćenička ulica -
Sportski klub "Željezničar"
Trnjanska cesta 1 -
HŠK Trešnjevka
Trsatska ulica -
RSD Metalac
Sokolska ulica 471. I. 1931. - 6. IV. 1941. -
Ubojstvo Josipa Debeljaka i Josipa Adamića
Ulica Divka Budaka 3 -
Izdavanje Glasa Trešnjevke 1932. – 1934.
Ulica Ivana Broza -
Studentsko društvo "Svjetlost"
Ilica 54 -
Štrajk radnika Zagrebačke tvornice papira 1935.
Zavrtnica 17 -
Glavna partijska tehnika u stanu Marice Pataki
Murterska 25 -
Ubojstvo Krste Ljubičića 1937.
Runjaninova ulica 4 -
Društvo "Ciglenica"
Zagorska ulica 28 -
Štrajk u Siemensu
Fallerovo šetalište 229. VII. 1938. - 21. VIII. 1938. -
Podzemna tehnika CK KPH
Gotalovečka 8 -
Prva konferencija KPH 1940.
Avenija Dubrava 205 -
VI zemaljska konferencija SKOJ-a
Gajeva ulica 28 -
Peta zemaljska konferencija KPJ
Kapucinska 20 -
Tvornica čepova Higiea
Ljudevita posavskog 48XII. 1940. - 1941. -
Partijska tehnika
Derenčinova 21XII. 1940. - VIII. 1941. -
Demonstracije pod vodstvom Dragice Končar
Kvaternikov trg4. I. 1941. -
Ilegalni stan Anice Rakar-Magašić
Trg žrtava fašizma 15VIII. 1941. - XII. 1941.