Punktovi

Stradanje Božene Hršak, posljednjeg sekretara MK SKOJ Zagreb

18. IV. 1944.

Ubojstvo Božene Hršak (Katarina), posljednjeg sekretara MK SKOJ-a Zagreb, od strane ustaške policije i o razini stradanja SKOJ-a u Zagrebu tijekom 1944. godine.

Poslije razbijanja tog MK SKOJ-a formirali smo novi - treći po redu za vrijeme mog boravka u Zagrebu. Od prethodnog su na slobodi ostali Franjo Kunstič i Božena Hršak jer je još ranije Fumica Fedel-Sedmak otišla u partizane. Sekretar MK bio je Franjo Kunstić Pero. Međutim, mi smo već u jesen 1943. godine uputili u Zagreb iz Slavonije za članove MK Ružu Ervačinović, člana OK SKOJ-a Brod, i Agnezu Vostrel-Amanović, koja je u to vrijeme bila član Okružnog komiteta SKOJ-a za Viroviticu. Neposredno po njihovom dolasku u Zagreb, uhapšen je Kunstić, pa je dužnost sekretara preuzela Božena Hršak. Nešto kasnije uhapšene su Angeza i Božena. Agneza je pred kraj rata zamijenjena. Ruža Ervačinović, kao jedini član MK koji je ostao na slobodi, napustila je Zagreb (vjerojatno u proljeće 1944. godine). Poslije tih hapšenja i odlaskom spomenute drugarice iz Zagreba. MK je bio razbijen. U ljeto ili jesen iste godine ponovo smo poslali u Zagreb drugaricu Veru Cvetković s još nekim drugim. Usporkos tome nismo uspjeli stabilizirati MK SKOJ-a zbog stalnih nartaja policiije i njenih provokatora.
Uskoro nakon hapšenja Božene Hršak dobili smo informaciju da se ona bacila kroz prozor, da je, navodno imala nervni slom, jer da je bio uhapšen također član MK KPH za koga je rečeno da je bio njen drug i da je poslije suočenja s njim na policiji doživjela krizu, da je uzela pisaći stroj i otkucala sve što je znala te da se poslije toga bacila kroz prozor. To je bacilo ljagu na tu drugaricu, pokazala se kao slabić i čovjek koji je sve prokazao policiji. Kasnije smo utvrdili da to nije točno, jer ju je na sudskoj medicini njena sestra, koja je bila medicinarka, vidjela mrtvu s metkom u leđima, što je dokazivalo da ju je policija ubila. Kasnije smo rekonstruirali da taj član MK KPH nije bio njen drug, nego da je to policija izmislila. Njen drug bio je jedan od braće Rukavina, bio je u partizanima i kasnije je poginuo na Kalniku. To je bila predratna ljubav. Dakle, sve je bilo konstruirano. Policija je preko provokatora, kao što je bio Suša, počela sve uspješnije otkrivati pojedine aktiviste, a nama je lansirala razne verzije preko kojih smo sve teže mogli otkrivati na koji način su provale nastale.

Milutin Baltić, "Ponovo u Zagrebu". u: Zbornik sjećanja: Zagreb 1941 – 1945, sv. 4, ur. Lutvo Ahmetović i dr. (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – IHRPH — ŠK, 1984), 129.

Dvanaestog travnja 1944. i Božena Hršak-Katarina pada u ruke ustaša. Nakon dvodnevnog zvjerskog mučenja, prostrijeljena kroz grudi, bačena je kroz prozor ustaške policije u Đorđićevoj ulici 18. travnja 1944. O divnoj porodici Hršak, te sestrama Veri i Boženi, priča Milutin Baltić slijedeće:
"Ja sam sestre Hršak i cijelu porodicu upoznao po dolasku u Zagreb oktobra1942…
…O porodici Hršak treba reći da su te sestre bile izvanredno aktivne, da su one u to vrijeme obavljale najodgovornije poslove, naročito Božena, koja je bila i kasnije sekretar, a prije član MK SKOJ-a, i Vera koja je radila na održavanju veza. Obje su bile hrabre, odlučne i precizne. U to vrijeme nije bilo jednostavno voditi Mjesni komitet i održavati veze s rajonskim komitetima. To su mogli samo ljudi do kraja odani. Naime, kolebljivost i pritisak mogli bi osigurati ustašama neslućene uspjehe kad bi ovakvi ljudi provalili. Posebno treba reći za Boženu da je njeno držanje na policiji bilo herojsko, da unatoč stravičnom mučenju nije nikoga odala. To je potvrđeno i dokazano. To treba posebno naglasiti zato što je neprijatelj u to vrijeme lansirao tvrdnju da je Božena odala svoj rad, što nije bilo točno. Boženu je odao najvjerojatnije, a i mnoge druge skojevce, neki Suša koji je kao skojevac pokleknuo u strahu od batina i smrti te postao ustaški provokator. Njega je stigla zaslužena kazna" — kaže drug Baltić.
Tako je mučeničkom smrču, nakon trogodišnjeg revolucionarnog rada u najtežim uvjetima herojske borbe MK SKOJ-a herojski pala Božena Hršak--Katarina — posljednji sekretar Mjesnog komiteta SKOJ-a u Zagrebu.
Božena Hršak rođena je 9. lipnja 1919. a ubijena je 18. ili 19. travnja 1944. Naime, pošto se Božena 17. travnja nije vratila kući i pošto su roditelji čuli da ju je netko vidio kako trči u nekoj ulici ispred ustaških agenata, njena starija sestra Krunoslava otišla je 18. travnja u Đorđićevu na policiju, da prijavi njezin nestanak, u nadi da nešto o njoj sazna. Rekoše joj da je bila uhapšena i da je skočila kroz prozor, te da se nalazi na sudskoj medicini. Utvrđeno je da su Boženi slomljene kičma, noge i da je kroz grudi prostrijeljena. Istoga dana javila je Krunoslavi njezina kolegica dr Milica Haraminčić da je Božena na Rebru mrtva. Slijedećeg dana, tj. 19. travnja, Boženin otac i sestra Krunoslava preuzeli su njezino tijelo i pokopali.
Nakon junačke smrti ove hrabre i požrtvovne djevojke, beskrajno odane Partiji i revoluciji, nije se više obnavljao Mjesni komitet SKOJ-a. Partija je organizirala druge oblike rada.

Nekoliko mjeseci poslije mučeničke smrti Božene, umro je u bolnici oslobođenog Splita i Zvonko Rukavina. Otac pokojnog Zvonka ekshumirao je Zvonkovo tijelo i tijelo njegove voljene Božene, sagradio im grobnicu na Mirogoju, te ih zajedno pokopao, da budu mrtvi zajedno kad im fašistički zločinci nisu dali da sretno žive u slobodi. Majka pokojnog Zvonka i danas još čuva veliku sliku Zvonkove Božene. I otac Božene također je hapšen i u zatvoru prebijen. Dva dana prije oslobođenja je pušten, ali su posljedice zatvora bile takve da je već kolovozu 1945. umro.

Đuka Hrženjak, "Posljednji sekretar MK SKOJ-a", u: Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu 1941-1945, I (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – GO SUBNOR – Sveučilišna naklada Liber, 1984), 277–278.

Savez komunističke omladine Jugoslavije krajem svibnja nije bio povezan i uopće veza za cijeli omladinski sektor zbog pada kompletnog omladinskog rukovodstva bila je prekinuta, pa je trebalo drugim kanalima ponovo povezati te omladince.

Norbert Veber, "Ilegalni radu u 1944. godini", u: Zbornik sjećanja: Zagreb 1941–1945, sv. 4, ur. Lutvo Ahmetović i dr. (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – IHRPH — ŠK, 1984), 236.

Podijeli

Vezano

Rekonstituiranje MK KPH nakon provala krajem svibnja i početkom lipnja 1944.
Treće rekonstituiranje MK KPH Zagreb od prosinca 1943. godine zbog provala, uhićenja i evakuacije. Josip Duda, jedini preostali član MK KPH Zagreb, opisuje okolnosti unutar kojih je rekonstituiran novi MK KPH...
Pad Mjesnog narodnooslobodilačkog odbora