Projekti
mapa
teror
stradanja
zatvori
ustaški organi
organi Trećeg Reicha
otpor
logistika NOP-a
diverzije
agitprop
KPJ
atentati
demonstracije
objekti
javni objekti i ustanove
tvornice
Upute
Novosti

Rad KPJ u Zagrebu od 1931. do 1941. godine

Publikacija Gorana Korova

Zagreb je od nekadašnjeg grada periferije u Austro-ugarskoj monarhiji nakon 1918. godine postao značajan industrijski centar u novoj državi, Kraljevini SHS. U takvim se uvjetima u gradu formirala i djelovala jaka organizacija SRPJ(k)/KPJ. Podrška građana KPJ posebno se izrazila na izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920., kada su komunisti, s nesuđenim gradonačelnikom Svetozarom Delićem, osvojili većinu mandata. Uzlet KPJ tijekom prvih godina Kraljevine SHS prekinula je zabrana legalnog djelovanja 1921. godine i višegodišnji progon monarhističkih vlasti.


Zametnuta kartografija

Radijska emisija

Preslušajte emisiju Zametnuta kartografija o Zagrebu 1941-1945., za koju je Ljubica Letinić dobila nagradu Marija Jurić Zagorka Hrvatskoga novinarskog društva (za radijsko novinarstvo u 2015. godini). Dio emisije sniman je na urbanom seminaru Punktovi otpora.


O nama

Kartografija otpora

Pokrenut povodom 70-te godišnjice oslobođenja Zagreba od fašizma, projekt "Kartografija otpora” predstavlja pokušaj da se iznesu potisnute političke dimenzije antifašističke borbe te da se intervenira – kako u dominantni diskurs, koji u ključu revizionizma i antikomunizma demonizira partizansku borbu i narodni otpor fašizmu, tako i u onaj liberalno-kulturalistički, koji govoreći o NOB-u prešućuje njegovu neodvojivost od socijalističke revolucije. “Kartografija otpora” istražuje ilegalni Zagreb 1941-45., mreže i organizacije otpora te njihovo utemeljenje u radničkom i partijskom organiziranju tridesetih godina. Istraživanje se 2015. godine fokusiralo na politički, društveni i vojni kontekst samog Oslobođenja: represivni aparat NDH, vojne akcije oko Zagreba, strukturu i partijsku organizaciju unutar okupiranog grada te široku i razgranatu mrežu otpora organiziranu kroz Narodnu pomoć. Cilj nam je politizirati ovo povijesno iskustvo te otvoriti raspravu o tome što je fašizam danas, a onda i pitanje o mogućnostima antifašističkog organiziranja i pružanju otpora opresiji i ekonomskoj eksploataciji na europskoj periferiji. Pritom nas ne zanima komemoracija, već edukacija o historijatu ovih borbi s onu stranu njihove muzealizacije i kulturalizacije koje vode njihovoj potpunoj depolitizaciji...